Kako da se dogodi moja financijska sloboda?

Sigurno ste barem jednom u životu poželjeli da se dogodi vaša financijska sloboda. Dati šefu nogom u guzicu, pokupiti par sitnica iz svog ormara i zalupiti zauvijek vratima firme… Cilj nas Lovaša je da postanemo financijski slobodni, ali još nije došlo vrijeme za to. Treba još malo pričekati. Nemojte se previše zamarati mislima je li posao idealan, dok god dobijete pristojnu plaću, ne trošite puno novca na gorivo, radno vrijeme paše. Vaše bogatstvo raste pomalo, zahvaljujući, između ostalog, baš i tom poslu. Ali ne samo njemu. Zanima li vas što je sve potrebno da bi se dogodila financijska neovisnost? Ili kako da povećate svoj budžet? Ja sam krenula na “put” i rezultatima sam i više nego zadovoljna. Krenite za mnom!

Kako da se dogodi moja financijska sloboda

Što znači biti bogat?

Bogatstvo je relativan pojam i za svakoga znači nešto drugo. Za mene je bogat onaj koji je financijski neovisan. A to znači da od imovine koju posjeduje svaki mjesec prima pasivne prihode koji su mu dovoljni za život bez da mora ići raditi za novac.

Mi smo krajem 2013. počeli voditi tabelu kućnog budžeta da uopće vidimo koliki su nam ukupni prihodi i izdaci, i koliko nam mjesečno treba novaca za život. Ono što sam na puno mjesta pročitala, ali me opet iznenadilo, je da otkako smo počeli zapisivati koliko trošimo, naši su se izdaci za 20 % smanjili, bez da išta lošije živimo. I dalje se zdravo i raznoliko hranimo, kupujem kvalitetnu robu, odlazimo na izlete. Trik? Nema ga, osim da sada prije odlaska u kupovinu znam točno pošto idem, i ne kupujem navrat nanos što mi se nađe pod rukom. Isto vrijedi i za hranu. Kad već u petak navečer znam što ću cijeli sljedeći tjedan kuhati, onda je dovoljno da u subotu odem u nabavu i pokupujem za cijeli tjedan. A ne da trčim svaki dan kao prije, pa uz par važnih stvari uzmem tri puta više nepotrebnih. Najvažnije sam skoro i zaboravila, vrijeme koje sam prije svakodnevno trošila na odlazak u trgovinu, potrošim danas puno efikasnije, na obitelj, prijatelje, pisanje bloga, čitanje, učenje.

Koliko mjesečno štedjeti da bi se financijska neovisnost dogodila?

Evo tabele koja pokazuje mjesečnu štednju u postocima i nakon koliko godina bi nam takva štednja omogućila mirovinu. Tabelu sam preuzela sa poznatog bloga mrmoneymustache.com.

Mjesečna kvota štednje u % Godine rada do mirovine
5 66
10 51
15 43
20 37
25 32
30 28
35 25
40 22
45 19
50 17
55 14.5
60 12.5
65 10.5
70 8.5
75 7
80 5.5
85 4
90 ispod 3 godine
95 ispod 2 godine
100 nula godina

Ako biste uspjeli postići kvotu štednje od 50%, do umirovljenja bi vam trebalo još 17 godina. Ako uspijete iz mjeseca u mjesec povečavati postotak uštede, smanjuje se i broj godina do postizanja financijske neovisnosti. Naša trenutna kvota štednje je oko 40%, znači ako ovako nastavimo ja sam neovisna kad navršim 53 godine. Hmmmm, ako se potrudimo i uspijemo uštedjeti 10% više, to bi se dogodilo sa 48 godina. Prihvaćam izazov i krećem u akciju “Optimiraj izdatke!”. Javim vam rezultat za par mjeseci.

4 važna koraka da bi se financijska sloboda dogodila

Ako vas je tema zainteresirala, poduzmite sljedeće korake (ili ih poduzmite svejedno, pa će zainteresiranost doći kao posljedica) :

  1. Budući su mnoge obitelji zadužene kreditima, prvi korak trebao bi biti otplatiti ih što prije i nove više ne uzimati. I uz to početi odmah štedjeti, makar neke male iznose. Oni će svakako biti poticaj za kasnije, kada zaduženosti prema banci više ne bude, da se nastavi štedjeti, samo više.
  2. Pomoću tabele kućnog budžeta izračunajte koliki vam budžet treba mjesečno da bi nastavili živjeti standardom kojim sada živite. Niste li zadovoljni trenutnom situacijom (npr. želite živjeti u većem stanu, što znači i veće mjesečne izdatke za stanarinu), pridodajte i tu razliku vašim mjesečnim potrebama za budućnost. Probajte računati s raznim svotama, sa manjim i većim budžetom, i bez žurbe odlučite što je za vas osobno najprihvatljivije, što možete postići bez da prolijevate znoj i na kraju budete isfrustrirani.
  3. Zapišite trenutno stanje vaše ušteđevine i odredite svoj vlastiti cilj npr. štedjet ću 5% više, za 5 godina moja ušteđevina iznosit će … €. Kada je cilj zapisan i jasan, onda ćete sigurno biti više motivirani da ga i ostvarite.
  4. Odlučno i hrabro donesite odluke koje će omogućiti da se do cilja dođe što jednostavnije i brže. To bi npr. moglo značiti promjenu radnoga mjesta s ciljem dobivanja veće plače, ulaganje u dionice…

Primjer jednostavnog izračuna koliko je ušteđevine potrebno za biti financijski neovisan

Za život vam treba mjesečno:                                                                                   3.000 

Godišnje je to:                                                                                       12 × 3.000  = 36.000 

Za kapitalno ulaganje dobivate kamata:                                                                      3%

Za financijsku neovisnost potrebno vam je:                          36.000 / 3 % = 1.200.000 

Ako imate kapital od 1.200.000 i uložite ga na banku ili u dionice, uz 3% kamata, možete od dobivenih kamata pokriti troškove života i ne morate više nikada ići raditi.

Nemojte ovu svotu uzeti kao konačnu, na nju treba uračunati i neminovnu inflaciju o kojoj će biti riječi u jednoj od sljedećih tema. Ona neka vam posluži okvirno kao pomoć u planiranju vlastitih ciljeva. Nemojte se prepasti od konačne svote. Jer uz malo truda i volje, uvijek se mogu pronaći načini da se svota potrebna za život smanji, da se dobrim ulaganjem dobije i veća kamata.

Iako sam i sama još jako daleko od onih 1.200.000, znam da nije nemoguće i da ću to uspjeti ostvariti. Ako još malo optimiramo izdatke onda to više ni neće trebati biti 1.200.000 nego manje. Cilj imam, motivacija je tu, pa ni hrabrosti ne nedostaje. Uz još druge već nabrojane korake, financijska neovisnost će se dogoditi!

Znate li vi koliko vam mjesečno treba novca za život? Imate li određen cilj što se tiče štednje, postizanja financijske neovisnosti?

pola godine nakon objave članka, uspjeli smo podići kvotu uštede na 50 % ! Ali ne stajemo tu! Nadam se da će za točno godinu dana kvota biti barem 60 % :)

Prijavite se za newsletter!

Prijavite se sada i primajte email svaki puta kada bude objavljen novi članak.

Slažem se da moji osobni podaci budu preneseni na MailChimp ( više informacija )

Možete se odjaviti u svako vrijeme.

18 thoughts on “Kako da se dogodi moja financijska sloboda?

  • Poštovana,
    neko vrijeme pratim Vaš blog i sve pohvale jer pridonosi financijskom obrazovanju i jednostavnim riječnikom objašnjava komplicirane stvari. Život u gospodarski snažnoj zemlji kakva je Njemačka omogućio Vam je da u kratkom roku dođete do faze da odvajate 50% prihoda te ga investirate kako bi što prije došli do financijske neovisnosti. U nekom od Vaših članaka pročitala sam da je najveći dio vaše investicije, štednje, alociran u dionicama u obliku dioničkog fonda. Bez obzira što ste još relativno mlafi ne čini li Vam se da je to rizično mjesto za parkiranje velikod dijela svoje ušteđevine i to da duljn irok, cca 10-15 godina?Zanima me što vas je rukovodilo pri donošenju takve odluke. Osobno ne bih nikad više od30-40% sredstava namjenjenih za investiranje u mirovinu uložila u dionice bilo fondovski bilo pojedinačno. Rane iz 2007-2008.g. još nam nisu zarasle.

    • Draga Sandra, hvala na komentaru i praćenju bloga.
      Pisala sam u početnim člancima da smo na temu financijske neovisnosti naišli slučajno. I sami smo počeli čitati američke i njemačke blogove te čitati knjige iste tematike.
      Vaše je pitanje sasvim na mjestu, ulaganje u dionice je rizično, no sa trenutnom kamatom na štednju (barem ovdje u Njemačkoj) od 0,4 % u ovom životu ne bi nikako mogli ostvariti naš san. Prosječna dobit od dionica kod dugoročnog ulaganja (iznad 15 godina) je oko 6 % godišnje. Ako se usporede te dvije vrijednosti, onda je jasno zašto smo se odlučili za ovaj put.

      Do uštede od 50 % i mi smo stigli promjenom nekih navika. U krugu naših poznanika i prijatelja ima obitelji koje mjesečno zarađuju i mnogo više, ali su na kraju mjeseca često u minusu, ili imaju taman dovoljno primanja da pokriju sve izdatke. Povećanje primanja često ne vodi k povećanju mjesečne rate uštede, nego ka još većim mjesečnim troškovima.

      Veselilo bi me pročitati da moji čitatelji uspiju štedjeti barem imalo, jer i to je bolje u odnosu na one koji su u vječitom minusu i dugovima.

      S poštovanjem, Mirna

  • Draga Mirna, hvala na odgovoru i na blogu. U svojoj obitelji već 10 tak godina planski izdvajam 20% prihoda koje onda pokušavam laički na razne načine spasiti od inflacije, burzovnih potresa i sl. U tome mi je pomogla i Frlanova knjiga Financijski preporod te sve one koje si već navela u jednom od tekstova. U Hrvatskoj su kamate na štednju u bankama od ove godine pale ispod 1%, tako da najveći dio štednje držimo u fondovima obveznice-dionice te stambenim štednjama i osiguranju. Prosječno imamo 6% prinosa a do mirovine još imam nešto manje od 10 godina. Moj “Lovaš” je već godinu dana u mirovini tako da je alociranje i nadmetanje sa inflacijom i životom prešlo potpuno u moje ruke. S relativno pristojnim primanjima za RH, opet nije lako izdvajati ali uspjevamo uz maksimalnu racionalizaciju troškova. U dionice sam uložila tek 25% svog portfelja iz opreza jer se mnogi fondovi u RH još nisu uspjeli oporaviti od 2008. a globalizacija financ.tržišta je neupitna. Za investiranje u inozemne dionice nisam se odlučila, ne znam ni sama kako bi to izvela. Direktno na ZSE preko brokera kupujem turističke dionice,a ostalo preko Invest.fondova. Sljedeće godine nas očekuje odlazak sina na studij što će zahtjevati dodatna izdvajanja ali i za to smo se spremili. U svakom slučaju stotine sati sam utrošila u čitanjei i učenje o investiranju u jednoj od takvih potraga naletila sa i na Vaš blog koji mi se jako sviđa i sa zanimanjem očekujem sljedeće tekstove.

    • Vjerujem da ste svjesni da ste jedni od rijetkih u Hr koji se uopće aktivno zanimaju za svoje financije, i tako mi je drago da ste se javili i podijelili svoju priču.

      Naša strategija je da ne kupujemo pojedinačne dionice jednog sektora, nego ulažemo u MSCI World etf-ove. Time diverzificiramo ulaganja i smanjujemo rizik.

  • Razumijem tu teoriju i sama sam dvije godine investirala u jedan od dioničkih fondova u RH kada su prinosi bili iznad 35%, na svu sreću sam novce povukla prije pucanja balona, i to slučajno jer su mi trebali, inače bih bila izgubila podosta zato sam sada oprezna. Pobornik sam diverzifikacije koja će barem dijelom umanjiti mogući gubitak. U RH ljudi investiraju ali to su oni koj spadaju pod bogatije čije su investicijske cifre u milijunima kn. Srednji sloj i mladi se slabo bave financijama jer je potrošački duh u modi. Žao mi je što nisam puuuno ranije naučila neke osnove financijske pismenosti jer bih danas nakon 30 godina rada imala zasigurno puno veću svotu. Zbog toga stalno “davim” nećake i sina kako treba na vrijeme započeti i ubirati plodove ukamaćivanja.

    • Samo “davite”, jednom će vam i te kako biti zahvalni. Mi “davimo” naše malene Lovaše, za učenje o financijama nikada nije prerano.

      Moj cilj je da pokušam probuditi baš taj srednji sloj, samo put je dosta trnovit ;) Čini mi se da je ljudima lakše prekrižiti ruke i reći da je situacija nepovoljna i da jednostavno ne može drugačije, nego početi čitati, učiti i poraditi na sebi.

      Ima jedna dobra izreka, koju sam čula i rado ju ponovim: tko želi, pronaći će načine; tko ne želi, pronaći će izgovore.

      Ako imate nekih pitanja ili prijedloga za pisanje, veselilo bi me čuti i pomoći ako budemo mogli. LP

  • Evo pitanja.
    Da li kupiti stan(cca 80.000 Eu) kada dijete ide na studij ili isti iznajmiti 6 godina, 300-400 eu/mj?
    Kupovina stana znači potrošiti veći dio ušteđevine i još uz to uletiti u kredit 7-10 godina što onda značajno umanjuje investicijsku moć i financijski opterećuje, a uz to vezuje vaše djete za baš taj grad kod traženja zaposlenja. Stanovi više nisu ni tako likvidni,a i pada im vrijednost.
    Suprotno, plaćanje najma nekako dođe ko “bacanje” novca u vreću iako je najam nešto manji nego rata kredita ali nam ostaje ušteđevina, nemamo kredita, otvoreno tržište rada i nemamo briga oko stana.
    No isto tako je lijepo nama iz malih otočkih mjesta imati stan u gradu pa povremeno pobjeći na punjenje baterija u kazalište, kino ili neki od shoping centara, o liječenju da i ne govorim.
    Dilema je tu.

    • Mogu vam odgovoriti iz ugla podstanara ;) ako nastane bilo kakav kvar u stanu, troškove popravka plaća vlasnik, a ne vaš sin. Ako mu se ne svidi studij, i odluči promijeniti grad, lakše će to učiniti ako živi kao podstanar. Možda se odluči da kvadrate podijeli s prijateljem/prijateljicom, pa će i stanarinu podijeliti. Kao podstanar je svakako fleksibilniji.
      Razmislite bi li sin mogao nastaviti živjeti u stanu ako zasnuje obitelj (zbog potrebnog prostora), i kolika je mogućnost da se stan u tom slučaju iznajmi nekome drugome? Ako je stan na dobroj lokaciji (blizina škola, vrtića, trgovina, zdravstvenih ustanova) to je svakako lakše ostvarivo. Sve ovisi i o tome koliko ste vi ili sin spremni baviti se iznajmljivanjem.
      Mi smo se odlučili na život u gradu, baš zbog prednosti koje i sami navodite: blizina škola, trgovina, doktora, javnog prijevoza. U Hr imamo nekretninu koju bezuspješno pokušavamo prodati, u predgrađu, tako da znamo koja je prednost grada ;)

    • Sa stanovišta likvidnosti (mogućnosti ulaganja s kamatom na kamatu) svakako je bolje unajmiti (ne iznajmiti kako ste napisali :) ), jer ne morate uzimati kredit. Kredit je zlo, a dobar je samo kad se uzima da bi se iznos oplodio ulaganjem. Ovako vam ostaje novac za ulaganje, kojim ćete postići da niste “ovisni” o tom stanu ako i kada vam više ne treba, a u međuvremenu ga možete i kupiti, opet ako i kada skupite dovoljno sredstava.
      Ja se osobno bavim između ostalih ulaganja i ulaganja koja donose ogromnu dobit za kratko vrijeme, tako da razmišljam drugačije, ali to je samo za manji dio ulagača.

    • Nemamo namjeru. Cijene su ovdje trenutno previsoke. Zbog niskih kamata na štednju i niskih kamata za kredite, sve se više ljudi odlučuje na ulaganje ušteđevine u nekretnine i kupovinu istih, što je dovelo do prevelike potražnje u odnosu na ponudu i cijene su doslovno “poludjele”.

  • Mirna, blog Vam je skroz simpa. U nekim temama i idejama pronađemo se svi. Zadnjih godina malo se “igram” sa dionicama i fondovima,a dio se nađe i u bankama iako su kamate na štednju nikakve. Do nedavno je banka bila mjesto za “konzervativni” dio porfelja. Sada ne znam gdje novac “parkirati” da bude koliko toliko siguran.Ulaganje u nekretnine zahtjeva puno novca a povrat je nakon 30-40 godina. Dionice i dionički fondovi trebali bi biti za dulji rok i ne za cijeli dio portfelja. Znam da sigurnog “parkiranja” nema ali me isto interesira Vaše mišljenje koji bi to oblik konzergvativnog ulaganja bio za nas malo starije ,55-60 godina.

  • Rudi, dobro pitanje i mene zanima isto to. Koji oblici bi bili konzervativni? Da li neki oblici dobrovoljnih mirovinskih fondova, obveznice, nekretnine (za bogatije) itd.. Kod nas u Hrvatskoj DMF se nisu baš isprsili na inozemnom tržištu većinu love su upucali u junk obveznice RH u dogovoru s politikom što je katastrofalno. Obveznice RH su junk. Mirna je navela dva međunarodna dionička fonda (barem mislim da je to u pitanju) u koja investira svoju ušteđevinu. Pitam je kako su ona i Lovaš zaštitili svoj portfelj od financijskih potresa ili igraju na to da su dionice kroz povijest donosile 5-6%, pa će valdja i dalje? Ne drži mi vodu na dulji period. Imam više od pola stoljeća pa sam puno toga doživjela. Možda ipak 30% ulagati u nešto konzervativno.

  • Trenutno konzervativni oblici ulaganja (npr. štedna knjižica, obveznice sigurnih država) ne daju skoro pa nikakvu kamatu. O povećanju imovine na ovaj način nema ni smisla razmišljati.

    Nekretnine su oblik ulaganja pomoću kojega su se mnogi obogatili, ali mogli ste primijetiti da ja o nekretninama uopće ne pišem. Razlog nije jer ne vjerujem u uspjeh, nego se jednostavno nismo bavili ovom temom jako zahtjevnom temom. Pri kupovini same nekretnine treba voditi računa o mnogo stvari, o tome kako je objekt građen, gdje je smješten, kakvi su izgledi za gospodarski rast mjesta, kolike su šanse da se objekt iznajmi, a da rendita bude zadovoljavajuća.

    Sandra, u ovom tekstu http://lovadokrova.eu/ulaganje-na-burzu-kako-poceti-ulagati-i-zasto-bas-etf-2-dio/ sam grafički prikazala kako su se kretale dionice MSCI World od kraja 60-tih godina do danas. Trend pokazuje rast (iako je bilo u međuvremenu perioda pada). Naša je strategija da dugoročno ulažemo neovisno o trenutnim padovima na burzi

  • Gledam danas na stranici Rast.hr o tim ETF-ovima. Uvijek me privlačila mogućnost ulaganja u velike blue chip dionice tipa Apple, Coca cola Catepllari i sl kao i u cijelom svijetu ali vidim da ovi u Rastu uzimaju provizije kao i Otvoreni Invest.fondovi ( svi su na stranici hrportfolio.hr) i još uzimaju i bonus na uspjeh koji je nemali, iznosi 20%. Morala bih kontaktirat nekog u RH da vidim kako se može ulagat novac u ETF bez tog bonusa na uspjeh. Za sada sam u Invest fondovima dioničkim i obvezničkim koje pratim na gore navedenoj stranici. Na one koji nemaju ulaznu naknadu imam trajni nalog.

  • Vi to sami kupujete ili preko brokera? Moj Lovaš je umirovljenik, nije spretan u transakcijama i investiranju. Bojim se a što ne zeznem, nisam baš iskusna toliko a i nemam račun otvoren van RH.

    • Mi sami kupujemo. Pokušajte malo zainteresirati i muža za ovu temu. Ima vjerojatno više vremena u mirovini, možda i sam pronađe neke zanimljive stranice i savjete za ulaganje. LP

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *