O nevidljivom neprijatelju koji nemilosrdno hara svijetom i ispunjava medijski prostor neću, jer niti sam stručnjak za viruse, niti vam (osim da se čuvate i pazite jedni na druge) nemam baš puno za reći. No kako priča o COVIDU-19 postaje sve tiša, tako su sve glasnije crne prognoze koje se tiču krize gospodarstva, naših financija i budućnosti.
Da nam je netko prije par mjeseci rekao kako će desetci tisuća radnika frankfurtskog aerodroma (gdje suprug radi) morati na prisilni godišnji ili pristati na puno manji dohodak, proglasili bismo ga šarlatanom. Nažalost, baš svatko od nas svjedok je sličnih priča. Teško je radnicima koji su dobili otkaz ili mnogo manju plaću nego što su je još prije mjesec, dva primili, teško je i poslodavcima koji se guše u dugovima i pažljivo raspoređuju novac koji su dobili kao pomoć od države, kako bi im glava ostala iznad površine vode.
Ipak, vjerujemo da će iz ove situacije izaći i mnogo dobroga. Uvjerili smo se koliko je dobro što smo internetom povezani jedni s drugima. Oni kojima je posao to dopuštao, počeli su raditi od kuće. Školske zgrade ostale su izvan funkcije, ali djeci je bila omogućena nastava na daljinu. Sad je dobra prilika da se još više radi na digitalizaciji pa da (zlu ne trebalo) budemo u budućnosti spremniji za iznenadne prekide.
Nikada se, kao danas, ne naglašava koliko je važno pranje ruku, dezinfekcija, čistoća. Nadajmo se da će svi usvojiti tu naviku i da će više paziti na sebe.
Obitelji su dobile priliku da ostanu kod kuće, uživaju u zajedničkom vremenu. Nama je ova situacija još više otvorila oči i još je jasnije da želimo što prije postati financijski neovisni i provoditi što više vremena zajedno, radeći ono što volimo.
U svom novom članku Mr. Money Mustache nabraja i druge prednosti. Preporučam vam da pročitate tekst.
Što se događa na financijskom tržištu?
Zadnji tjedni na burzi najbolje se mogu opisati toboganom smrti. Sa najviše točke 19. veljače indeks S&P 500 je pao, pa rastao, pa opet padao. Najbolje će vam to predočiti ovaj prikaz:
Za situaciju kakvoj trenutno svjedočimo kaže se da je jako volatilna – tečaj dionica raste i pada. U trenu dok nastaje ovaj tekst, svjedočimo opet strmom porastu, no je li slom na burzi iza nas, znat ćemo tek u budućnosti, kad pogledamo unatrag.
Zašto cijene dionica tako jako padaju, pa rastu? Neizvjesnost koju je među nas unio virus uzrok je i panici mnogih dioničara. U strahu da ne izgube sav novac, odlučuju se na prodaju dionica. Odjednom je na tržištu puno dionica, a premalo novih kupaca.
Najbolje ću vam to predočiti ludilom kojemu smo zadnjih tjedana svjedoci. Iz meni još uvijek nepoznatog razloga, mnogi su navalili i pokupovali wc papir. Nestašicu tog proizvoda iskoristili su neki i prodavali ga po punoj višoj cijeni nego je uobičajeno. U nedostatku tog artikla cijena mu je naglo skočila (slaba ponuda, a velika potražnja = cijena raste). Na burzi se događa baš suprotno. Odjednom su mnogi navalili prodati dionice, kupaca nije bilo i cijena im je naglo pala (velika ponuda, a slaba potražnja = cijena pada).
Jesu li Lovaši počeli prodavati dionice?
Podsjećamo vas uvijek da nismo ovlašteni financijski savjetnici i ono što pišemo samo je naše iskustvo. Sve što u tekstu pročitate uzmite s rezervom i donesite sami odluku.
Da odgovorim na pitanje – ne, mi (unatoč crvenim brojkama koje pokazuje portfelj) ne prodajemo ništa.
To što se naš portfelj crveni znači samo da je njegova vrijednost niža od one koja je bila kada smo dionice ili ETF-ove kupovali. No uvijek imamo na umu da smo na gubitku tek kada rasprodamo svoj portfelj. Ovo nije prva kriza koju burza proživljava, nakon svake se dosadašnje krize stanje popravilo i indeksi su dosezali nove vrhunce. Ako je naš portfelj sada u minusu 20, 30 ili možda 80%, dat ćemo mu priliku da se oporavi i poraste, možda i mnogo više nego je iznosio prije krize.
Prisjetimo se i kako na naše bogatstvo djeluje kamata na kamatu.
Odlučili smo da ćemo ostati hrabri i nećemo rasprodati dionice po puno nižoj cijeni od one koju smo za njih platili prilikom kupovine. Što nam je sada činiti? Warren Buffett kaže:
Najbolja prilika za razvijanjem kapitala je onda kada tržište ide prema dolje.
Upravo su padovi cijena na burzi prilika za jeftinijom kupnjom. Sjećate li se neke nedavne rasprodaje u trgovačkom centru? Svi su pohrlili tamo ne bi li po povoljnijoj cijeni kupili ono što već odavno žele, a do tada im je bilo preskupo. E, tako je trenutno i na burzi. Otvorile su se nove, povoljne prilike na koje smo dugo čekali. Sada, kada su dionice na rasprodaji, vrijeme je da krenemo u kupovinu.
Kad je najbolje vrijeme za kupovinu?
Reći ću vam kakav je naš plan. Svaki tjedan kupujemo dionice tvrtki koje ili već posjedujemo u portfelju ili one koje već dugo imamo na listi želja, a do sada su bile precijenjene i preskupe. Budući da nemamo staklenu kuglu i ne možemo odrediti je li tržište doseglo najnižu cijenu, kupujemo redovno da bi postigli prosjek dolara (dollar cost averaging). Ne želimo sav novac potrošiti odmah (jer nas možda bolje prilike tek čekaju), ali ni propustiti priliku i čekati onaj najbolji trenutak jer je praktično nemoguće pogoditi ga.
Kako da svoj ulog zaštitimo od krize?
- Prvi i najvažniji korak je da naučite kako ulagati na burzu. Nesmotrenim potezima možete si sami stvoriti još veću krizu koja nema veze sa onom trenutnom, gospodarskim, i umjesto da ušteđevinu sačuvate, vi ju “prokockate”. Zapamtite da vas, osim straha, na burzi novca može koštati i pohlepa. Pohlepa za brzom zaradom, iako o ulaganju ne znate još puno (ili još gore, ništa). U tom će slučaju najbolje biti da ovo vrijeme iskoristite za učenje, a prilika za kupovinu biti će još dovoljno.
- O tome koliki ste rizik spremni podnijeti trebalo bi ovisiti u koje ćete klase ulagati novac (rizičnije klase donose bolju renditu, ali nisu za svakoga).
- Diverzificirajte svoj ulog – ne ulažite sav novac u dionicu samo jedne tvrtke i ulažite pomalo.
- Ulažite samo novac kojega biste se (u krajnjem slučaju) mogli i odreći, jer uistinu bi se moglo dogoditi da bez svog novca i ostanete.
- Ulažite na dugo vrijeme, barem 15 godina ili duže. Tek će tako kamata na kamatu pokazati svoj učinak.
Prijeti li svijetu globalna kriza? Ili smo već u krizi?
Iskreno, odgovor na to nemamo. Neki predviđaju koliko će pasti BDP-i raznih država. No u ovom trenu jasno je samo da ne znamo do kada će gospodarstvo ostati blokirano kao što je trenutno. Možda već sutra vlade država širom svijeta odluče da nastavljamo živjeti kao što smo prije korone, a možda ostanemo u izolaciji još nekoliko mjeseci pa će i pad BDP-a biti puno veći. Ova druga varijanta je već teže zamisliva, jer i nakon par tjedana stanke države gomilaju dugove, ali onu gore spomenutu staklenu kuglu nema nitko (iako nas po medijima vidjelice uvjeravaju u suprotno).
Sigurni smo i da će mnoge tvrtke, koje su i prije krize stajale na labilnim nogama, morati proglasiti stečaj. Nezaposlenost iz dana u dan raste i pitanje je koliko će se brzo oporaviti gospodarstvo nakon ove stanke.
Zato je odgovor na naslov teksta: od korone ćemo se najbolje zaštititi budemo li se pridržavali mjera na koje nas upućuju stručniji od nas, a naše uloge zaštitit ćemo pametnim postupanjem sa portfeljom. Sigurni smo da će i ova kriza proći i ekonomska situacija se popraviti, a vrijeme u kojem se nalazimo jedna je od rijetkih prilika da “podebljamo” svoj portfelj.
Pišite nam vi o svojim iskustvima i planovima. Imate li savjete, podijelite ih s nama i čitateljima bloga.