Ulaganje na burzu: Kako početi ulagati i zašto baš ETF? 1. dio

Danas nastavljam seriju članaka na temu ulaganje na burzu. Upoznala sam vas u prethodnim člancima sa osnovnim pojmovima vezanima uz ulaganje, bilo je riječi i o tome kako da se oslobodite straha. Pročitali ste prijašnje članke, istraživali malo, čitali, i konačno odlučili: Da, počinjem ulagati svoj novac! A onda vas je netko pitao: Koja je vaša strategija (ili tehnika izgradnje portfelja)? Logično, jer što god u životu počeli raditi, bilo bi dobro da imate neki plan, cilj, strategiju njegova ostvarenja.

Strategija ima jako mnogo. Na tisuće. Bez brige, ne planiram svaku opisivati. Za početak sasvim je dovoljno da znate što znači pasivno, a što aktivno ulaganje.

Jedan od najuspješnijih ulagača na svijetu, pokojni Benjamin Graham, podijelio je u svojoj knjizi “Inteligentni investitor” investitore u 2 skupine:

1. sophisticated investor– iskusni, vješti ulagači koji se zanimaju za poslovanje pojedinačnih kompanija, analiziraju ih, računaju dobitke, gubitke, prate kakav je menadžment… i na temelju mnogih parametara donose odluke o ulaganju. Njihov je cilj da budu bolji od ukupnog tržišta. No da bi ostvarili cilj, moraju uložiti sate i sate istraživanja, čitanja, računanja. Imate li vi vremena za to?
2. defensive investor– to su pasivni ulagači, koji nemaju vremena da cijeli dan provedu analizirajući poslovanja kompanija i zbivanja na tržištu. Pasivni ulagači ulažu u npr. ETFs. Njihov je cilj da dugoročno sudjeluju u rastu svjetskog gospodarstva i tako polako povećavaju svoj kapital.

Strategija br. 1: Aktivno ulaganje u dionice

Ulagači vođeni ovom strategijom pokušavaju u “moru” različitih dionica pronaći onu najbolju, koju će povoljno kupiti, da bi je kasnije prodali za mnogo više novca.

Oni će uložiti puno vremena i truda da bi sakupili potrebno znanje. Iščitavati će kvartalna izvješća koja kompanije objavljuju, uspoređivati njihovo poslovanje kroz godine, malo se baviti i proricanjem jer ništa što je u prošlosti bilo, ne mora odrediti uspješnu budućnost.

Ako budu jako uspješni, puno će brže povećati svoj kapital. No s druge strane, njihovo je ulaganje puno rizičnije, stresnije, iziskuje mnogo vremena.

Osim što je važno da izaberu pravu dionicu i kupe ju povoljno, još je važnije da prate njen razvoj, i da prepoznaju pravi trenutak da ju prodaju.

Gdje pronaći najbolje dionice?

Sad ste sigurno pomislili – pa to mogu i ja probati! Ako jeste, niste ni prvi ni zadnji. Postoji mnogo stranica gdje se možete malo igrati, tražiti različite svjetske firme, indekse, uspoređivati poslovanje i promjene kroz prošlost. Za početak pogledajte ovu i ovu stranicu. Zaboli glava jel da? Kad bi bilo tako lako pronaći najbolje dionice, onda bi se baš svatko za čas obogatio. Moram li vas uvjeravati da to nije tako?

Zato je za vas u početku najjednostavnije da se ne zamarate pitanjem gdje pronaći “onu pravu” dionicu, nego odlučite postati defensive investor ili pasivni ulagač.

Strategija br. 2: Pasivno ulaganje u dionice

Nešto sporije će kapital povećavati pasivni ulagači, ali zato će moći biti opušteniji, dovoljno će biti da godišnje provedu par sati za kompjuterom kad jednom počnu ulagati. Oni svoj novac ulažu na vremensko razdoblje od najmanje 15, 20 godina.

Ako ste se “zaputili” na stranice koje sam vam gore predložila, mogli ste se uvjeriti da je gotovo nemoguće pronaći jednu ili nekoliko dionica u koje biste mogli uložiti novac i na njima zarađivati. Bolje rečeno, nije nemoguće, ali vjerojatnost da ćete od prve pronaći onu koja će vam donijeti veliko bogatstvo preko noći jednaka je šansi dobitka 6-ice na lotu. Ima jedno jednostavnije rješenje od aktivnog traženja dionica, i zove se ETF.

Što je ETF ?

Skraćenica ETF dolazi od engleskih riječi Exchange traded fund, i odnosi se na vrstu pasivnih fondova kojima se trguje na burzi. ETF-ove si možete zamisliti kao košare sa različitim dionicama. Koje će dionice određeni fond kupiti, nije vaša stvar.

Vi kupujete udio u fondu, i prema količini udjela, ako fond dobro posluje, pripada vam i određena zarada. Fondovi su sastavljeni od velikog broja dionica, što za vas kao ulagača znači da se smanjuje rizik  u slučaju stečaja jedne kompanije. Još jedna korisna stranica je i ova. U tražilicu možete unijeti naziv željene kompanije ili sektora, pratiti kretanje vrijednosti ETF-ova i iščitati financijska izvješća.

Prednost pasivnog ulaganja u ETF-ove su niski troškovi za vas kao investitore. Razlog tome je što za razliku od aktivnih fondova, ovdje nema aktivnog menadžmenta čije su provizije uvijek visoke.

Pregled vrsta ETF-ova i njihovo jednostavno objašnjenje možete pronaći na ovoj stranici.

Zašto se uopće ulaganje naziva “pasivnim”? Zato jer je dovoljno da pronađete ETF, otvorite depo u banci, kupite udio u željenom fondu i zaboravite na njega sljedećih nekoliko mjeseci. Mi ulažemo 70% novca u MSCI World i 30% u MSCI Emerging Markets.

MSCI World indeks si najjednostavnije možete zamisliti kao korpu u kojoj se nalazi preko 1 600 dionica kompanija iz 23 zemlje svijeta.

MSCI Emerging Markets je sastavljen od dionica kompanija iz tzv. zemalja drugoga svijeta (npr. Kina, Indija, Istočna Europa).

Ako u ta 2 ETF-a ulažete novac, ulažete u kompanije diljem svijeta.

G. Lovaš na kraju svake godine radi rebalans ulaganja- pogleda je li udio u fondovima još uvijek onakav kakav je na početku ulaganja bio (70/30), i ako nije, prodaje ili dokupi dionice.

Da vas ne “ugušim” sa previše informacija odjednom, podijelit ću ipak tekst na dva dijela. U sljedećem nastavku napisat ću vam što slijedi (konkretni postupci) nakon što ste odlučili da svoj novac želite, kao pasivni ulagač, ulagati u dionice, kome se trebate obratiti, koje važne linkove proučiti.

Imate li pitanja, prijedloga, ostavite komentar ispod teksta.