P2P krediti – jedan od izvora pasivnih primanja

Ako je nekome potreban kredit, postoje dvije mogućnosti da ga dobije:

  1. ode u banku i zatraži ga
  2. traži kredit od privatne osobe

I jedna i druga mogućnost postoje već jako dugo, s tim da je primjer za drugu često izgledao ovako: poznaniku treba kredit i sjeti se vas. Dolazi k vama, kuka i plače, a vi mu, u ime dobrih starih vremena posudite novac, obično bez ikakvog ugovora, sa stiskom ruke i nadom da će biti fer i vratiti posuđeni novac. A onda nestanu i poznanik i novac, prijateljstvo se raspadne, a vi ste na bolan način naučili svoju lekciju. U međuvremenu su se ljudi dosjetili da osnuju internet platforme gdje će privatne osobe davati kredite drugim privatnim osobama uz dogovorenu kamatu.

Upoznat ću vas danas sa P2P kreditima, platformama koje nude takve usluge, usporediti ih i napisati naša iskustva nakon dužeg ulaganja u njih.

p2p krediti

P2P krediti kao izvor pasivnih primanja

Što su P2P krediti?

P2P označava skraćenicu za engleske riječi Peer to Peer što u prijevodu znači od kolege kolegi. Slobodno prevedeno, P2P krediti su krediti koje jedna privatna osoba daje drugoj.

Pitate se – čemu to kad postoje banke?! Evo objašnjenja.

Razlika između banke i P2P platformi

Da biste što bolje razumjeli koja je razlika između ove dvije usluge, podsjetimo se najprije kako funkcionira banka. Novac koji uštedite, nosite u banku i stavljate na štednu knjižicu, a banka vam kao zahvalu daje određenu kamatu. No vaš novac banka ne drži u sefu, nego ga prosljeđuje u ruke onih kojima je potreban kredit. Vi ste zapravo indirektni zajmodavci. Potražitelj kredita pak odlazi u banku i preda zahtjev za određenom svotom novca. Banka provjerava njegov bonitet i na osnovu njega određuje kamatu po kojoj će kredit morati vraćati. Ako je bonitet loš, od kredita ili neće biti ništa, ili će kamata biti jako visoka. Banka je za razliku od vas, direktni zajmodavac, jer ona vaš novac daje u ruke zajmoprimcu i određuje mu visinu kamate po kojoj će novac morati vratiti. Kamata je naravno mnogo viša od one koju će vama dati kao nagradu za štednju, i od te razlike između visine kamatama banka živi i posluje dalje. Jedno je važno spomenuti: banka je ta koja snosi kreditni rizik.

P2P platforme posluju slično. I ovdje postoje zajmodavci i zajmoprimci, samo za razliku od ulaganja u banku, vi kao zajmodavac svjesno ulažete svoj novac i odlučujete kome ćete ga dati. U ovom slučaju vi ste direktni davatelji kredita. Zamislite P2P platformu kao mjesto gdje se sreću davatelj i primatelj kredita i ovaj prvi drugome posuđuje svoj novac, uz određenu kamatu. Platforma vam pruža uslugu da biste se mogli sastati, provjerava bonitet zajmoprimca i za to, kao i banka, dobiva određenu proviziju. U stvarnosti nije potrebno nigdje odlaziti niti ćete primatelja kredita osobno upoznati. Sve se to događa preko interneta. U slučaju da zadužena osoba ne vraća kredit, vi kao direktni zajmodavac snosite kreditni rizik.

Ono što je bila prvenstvena namjera platformi, davanje kredita privatnicima, sve se više mijenja. Danas tu zahtjeve ne predaju samo privatne osobe, nego i poduzetnici. Njima je često posebno teško dobiti kredit od banke, pogotovo ako se radi o potražnji kredita za otvaranje firme. Tu su banke dosta skeptične, sam proces dugo traje i nije rijedak slučaj da zahtjev za kredit bude od strane banke odbijen.

Kako se odvija proces potražnje kredita?

Potražitelj kredita pošalje platformi zahtjev za kredit. Potrebno je navesti iznos koji želi, vrijeme u kojem će kredit vratiti i dokazati svoj identitet, bonitet, podatke o primanjima, posjeduje li druga kreditna zaduženja i slično. Na osnovu tih podataka platforma izračuna kamatnu stopu. Ukoliko na nju pristane, njegov se zahtjev pojavi na listi platforme.

Vi kao kreditor odlučujete kome ćete i koliku svotu novca dati. Nije rijetkost da u jednom kreditu sudjeluje i na desetke (pa i stotine) osoba, pogotovo ako je riječ o većim iznosima. Ovisno o platformi, ulagači imaju vremena od 14-21 dan da ulože svoj novac u jedan kredit.

Primjer: studentica Ana (22) traži 1 500 € za uređenje stana. Podnijela je zahtjev za kredit, odredila za koje vrijeme kredit želi vratiti i dokazala svoj identitet i bonitet. Platforma je provjerila vjerodostojnost podataka, izračunala kamatnu stopu i javila Ani. Ana je pristala na uvjete i njen je zahtjev postavljen javno na platformu da ga vide ulagači. Za nekoliko dana javilo se 60 osoba koje su bile spremne Ani ponuditi po 25 €. Time je sakupljen iznos od 1 500 €. Ana sa platformom sklapa valjani ugovor, ulagači imaju rok od par dana da uplate obećani novac, i kada je sve završeno Ana dobije novac i započinje sa vraćanjem kredita.

Platforma se brine da svaka rata bude vraćena na vrijeme, prosljeđuje novac na račune ulagača, šalje opomene ukoliko bude prekida u vraćanju kredita, obavještava ulagače o trenutnom stanju njihovih uloga.

Napomena: ne dobiju svi potražitelji kredita uistinu i kredit. Ako su ulagači iz bilo kojeg razloga skeptični, zaobići će nečiji nalog koji onda propada. Uz to, sama platforma već u početku prorijedi broj zahtjeva koji su nepotpuni, neuvjerljivi ili na bilo koji drugi način sumnjivi. Na više mjesta sam naišla na podatak da je postotak odbijanja 80 do 90%.

Usporedba nekoliko platformi za P2P kredite i naša iskustva

U priloženoj tabeli navela sam pet različitih platformi i ukratko ih usporedila.

Platforma

Auxmoney Lendico Bondora Mintos Twino
Zemlja Njemačka Njemačka, ali djeluju i internacionalno Estonija, Španjolska,

Finska

Sjedište u Letoniji, djeluju internacionalno Letonija, djeluju internacionalno
Platforma aktivna od 2007. 2013. 2010. 2015. 2015.
Najniži uloženi iznos 25 € 25 € 5 € 10 € 10€
Vrste kredita Potrošački krediti Potrošački i krediti za firme Potrošačli krediti Razne vrste kredita Kratkoročni potrošački krediti
Naša prosječna kamata 12% ne ulažemo ne ulažemo 12% 10%
Automatizirano ulaganje Da Da Da Da Da
Obujam trgovanja preko 220 milijuna € 51 milijun € Preko 300 milijuna € Oko 200 milijuna €
Tko smije ulagati Svi koji imaju račun u njemačkoj banci Svi koji imaju račun u EU banci Svi koji imaju račun u EU banci Svi koji imaju račun u EU banci
Troškovi za ulagača 1% od uloženog iznosa po kreditu 1% od uloženog iznosa po kreditu 1% od uloženog iznosa po kreditu Nema naknada Nema naknada
Jamstvo otkupa kredita Ne postoji Ne postoji Ne postoji *Da (za veliki broj kredita) *Da ( za sve kredite)
Isplata Mjesečna Mjesečna Mjesečna Mjesečna

Mjesečna

*Napomena: uslugu jamstva otkupa kredita treba uzeti sa rezervom. Ni jedna od platformi nije do sada preživjela veliku krizu, tako da je upitno hoće li platforme i u slučaju krize otkupljivati kredite koji se više ne plaćaju ili onda ovo obećanje više neće biti na snazi.

 

Naša iskustva sa navedenim platformama su za sada pozitivna. U ulaganje smo krenuli kao u svojevrsni eksperiment, na čisto s time da uloženi novac možemo i izgubiti.

Ispočetka smo pravili grešku i u kredite ulagali veće iznose, tako da je i jače “zaboljelo” kada smo primali obavijesti da se krediti više ne vraćaju. Nakon početne greške, nastavili smo ulagati samo manje iznose i tako stvorili bolju diversifikaciju.

Prema izvješću platformi, trenutna kamatna stopa koju dobijemo iznosi 10-12%, no taj podatak uzimamo sa velikom rezervom. Realno (iako je to teško izračunati) mislimo da kamatna stopa iznosi oko 5%. Kažem da je teško izračunati, jer za oko 10 % kredita već mjesecima (kod nekih i par godina) nema podmirivanja, a platforma ih još uvijek u statistici ne vodi kao propale. No i unatoč gubicima, oni su pokriveni kamatama drugih kredita. Iako je realna kamata puno manja od one koju platforme obećavaju, mi smo njome jako zadovoljni jer dobijemo puno više nego što bi dobili da smo novac stavili na štednu knjižicu.

Trenutno ne ulažemo više novi novac, nego se kamata automatski reinvestira, a mi se svaki mjesec, prilikom mjesečnog obračuna, uvjerimo da primanja rastu.

Prednosti i nedostaci ulaganja u P2P kredite

Prednosti

  • novac se automatski reinvestira
  • ulaganja su automatizirana, što znači da nije potrebno sjediti satima i analizirati kome ćemo dati kredit. Potrebno je samo odrediti parametre i nakon toga ulaganje ide automatski
  • ulagač može jasno odrediti u koje kredite želi ulagati, na koje vremensko razdoblje i sa kolikom kamatnom stopom
  • broj platformi je u stalnom porastu, što za ulagače znači da novac mogu raspodijeliti na više strana (i zemalja) i time umanjiti rizik ulaganja (diversificirati ulaganje i smanjiti rizik)
  • moguće je ulagati male iznose, što također umanjuje rizik u slučaju da se kredit ne otplaćuje
  • krediti su raspoređeni u klase, ovisno o tome na koliki su rizik procijenjeni. Odaberete li bolju klasu (ali i nižu renditu), rizik je manji
  • Možete unaprijed izračunati koliko ćete novca na kraju zaraditi

Nedostaci

  • ulaganje u takve kredite jako je rizično, ponajprije jer ne znamo što bi se dogodilo sa platformom u slučaju velike krize, a osim toga veliki broj potražitelja kredita su osobe sa lošijim bonitetom koje je banka odbila
  • ulagati treba samo novac koji duže vrijeme neće biti potreban, jer prijevremeni raskid ugovora od strane ulagača nije moguć
  • u slučaju da kredit ne može biti vraćen, osim što ulagač ostaje bez uloženog novca, pada mu i rendita

Zaključak

Gdje je veći rizik, veće su i šanse za ulagače. Mi smo odlučili ući u rizik ulaganjem u P2P kredite. Izbor platformi je sve veći, registracija za ulagače je jednostavna, i što je za nas bilo najvažnije, princip ulaganja je jednostavan i za nas razumljiv. Ulaganjem jednog manjeg dijela kapitala odlučili smo stvoriti pasivna primanja koja će nas, nadamo se, jednoga dana dovesti do cilja.

Jeste li čuli za spomenute platforme i kakva su vaša iskustva?

Napomena: članak nije sponzoriran i ne sadrži preporuku za ulaganje nego predstavlja naše iskustvo sa navedenim platformama.

Prijavite se za newsletter!

Prijavite se sada i primajte email svaki puta kada bude objavljen novi članak.

Možete se odjaviti u svako vrijeme.

5 thoughts on “P2P krediti – jedan od izvora pasivnih primanja

  • Prvi put čujem za takvo nešto, a moram priznat da mi je često padalo na pamet da bih jedan manji dio svoje ušteđevine mogla tako investirati ali nisam znala gdje. U RH takvo nešto ne postoji, barem nisam čula do sada .Kod nas vam država zakonski regulira oduzimanje novca iz bruto prihoda, svotu nazove drugi mirovinski i onda taj novac da Gazdi za luksuz. Kod nassve može samo ne pametno investiranje. Mislim da ljudi više nikome ne vjeruju.

    • Pozdrav Sandra. Ne postoje platforme u Hr, ali je moguće iz Hr ulagati. Mi smo najprije počeli ulagati kod auxmoney, ali u međuvremenu su se platforme sa Baltika pokazale još bolje

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *