Strategija dividende – jedan od mogućih izvora pasivnih primanja

Sažetak

  • strategija dividende odnosi se na ulaganje u poduzeća koja isplaćuju dividendu
  • dividenda je dio dobiti koju poduzeće redovno isplaćuje svojim dioničarima
  • strategija dividende zanimljiva je dugoročnim ulagačima između ostalog i kao oblik pasivnog primanja
  • diversifikacijom portfelja na različite sektore i države smanjuje se rizik ukoliko dođe do krize

strategija dividende

Strategija dividende omogućuje redovni “cash flow”

Ako, kao i mi, težite financijskoj neovisnosti, onda je jedan od vaših ciljeva svakako i postizanje pasivnih primanja. U današnjem ću vam tekstu predstaviti našu metodu ulaganja koja nam omogućuje ne samo postizanje pasivnih primanja nego i ukupno povećanje imovine.

Napomena: tekst nije sponzorski i ne sadrži preporuku za nepromišljeno ulaganje. Upoznajte se sa raznim financijskim proizvodima, ali odluku o kupovini donosite samo na temelju vašeg promišljanja, učenja i istraživanja.

Jedna od mogućnosti ulaganja na burzu je kupovina financijskih proizvoda i čuvanje u portfelju sa nadom da će porasti njihova vrijednost (strategija rasta). Kada vrijednost uloga naraste do ulagaču zanimljive granice, prodaje dio ili sve dionice i od zarade živi.

Druga, podjednako ili možda još i zanimljivija strategija ulaganja je kupovina dionica poduzeća koja isplaćuju dividendu (mjesečno, kvartalno, polugodišnje ili godišnje).

Što je dividenda?

Dividenda je dio dobiti koju poduzeće isplaćuje svojim dioničarima. Jednom godišnje održava se skupština dioničara tog poduzeća na kojoj se, između ostalog, donosi odluka o tome hoće li dividenda sljedeće godine biti isplaćena i koliki će biti njen iznos po dionici. Poduzeće nije zakonski dužno isplaćivati dividendu, to je njegova dobra volja. Poznate tvrtke poput npr. Facebook, Amazon, Netflix, Google (tzv. FANG dionice) ne isplaćuju dividendu, nego dobit ponovno reinvestiraju u rast i daljnji razvoj tvrtke. S druge strane, postoje poduzeća koja već dugi niz godina, bez prekida isplaćuju dividendu. Jeste li čuli za aristokrate dividendi? To su tvrtke koje su uspjele 25 ili više godina bez prekida isplaćivati dividendu. U priloženom linku izlistani su aristokrati dividendi za 2018. godinu.

Najava isplate dividende može utjecati na cijenu dionice. Ako bude najavljeno povećanje dividende, moguće je da više ulagača kupi dionice. U suprotnom, skraćenje dividende može dovesti do toga da nezadovoljni ulagači prodaju dionicu koja im ne donosi planiranu dividendu. U tom slučaju pada tečaj dionice još i prije najavljene isplate dividende.

Što to strategija dividende i kupovina nekretnine za iznajmljivanje imaju zajedničko?

Ulaganje u dionice poduzeća koja isplaćuju dividendu može se jednostavno usporediti sa kupovinom nekretnine za iznajmljivanje. I jednom i drugom kupovinom kupac ima za cilj da dugoročno i redovno za svoj ulog dobiva primanja ne zamarajući se trenutačnim zbivanjima na tržištu nekretnina i dionica.

Mogu vam iz prve ruke opisati kako to izgleda. Koncentrirajući se na isplatu dividende ne brinemo puno hoće li cijena dionice pasti ili porasti. Zanima nas samo je li dividenda sigurna i koliki je njen prinos. Što je još bolje, za razliku od mnoštva uplašenih ulagača u razdobljima pada na burzama, nas i obraduje pad cijene dionice. Evo i zašto! Dividendu koju smo primili uvijek reinvestiramo. U vremenima kada tečajevi na burzi padaju mi za reinvestirani novac možemo kupiti više novih dionica nego što smo mogli kad je cijena bila visoka.

Terminologija s kojom ćete se susresti krenete li istraživati o tvrtkama koje isplaćuju dividendu

Prinos od dividendi (Dividend Yield)

Računa se tako da se godišnji iznos dividende po dionici podijeli sa trenutnom cijenom dionice na burzi.

Evo i primjera. Tvrtka X će isplatiti dividendu u iznosu od 1€ po dionici godišnje (ili 0,25 ct po kvartalu). Trenutna cijena dionice iznosi 10€.

Prinos od dividendi = 1 € / 10 €

= 0,1 ili 10 %

Prinos od dividendi svakog poduzeća možemo pronaći na većini financijskih portala. No uvijek je dobro imati formulu pri ruci i provjeriti ispravnost podataka.

Zadnji dan za kupovinu dionica (Ex – Dividend Date)

Ovaj datum signal je ulagačima do kojega dana mogu kupiti dividendu ukoliko žele sudjelovati već u sljedećoj isplati.

Primjer: ako je zadnji dan za kupovinu dionice 15.9., svatko tko dionicu kupi do 14.9. ima pravo na primanje već sljedeće dividende. Tko kupi 15.9. ili kasnije zakasnio je i ima pravo tek na isplatu koja slijedi nakon sljedeće.

Dan kada se isplaćuje dividenda (Dividend Date)

Datum isplaćivanja dividende.

Godišnja dividenda (Annual Dividend)

Ovaj broj upućuje na ukupni iznos po dividendi za cijelu godinu. Ukoliko poduzeće isplaćuje dividendu svaki kvartal, taj se broj dijeli sa 4 i dobijemo iznos po kvartalu.

Stopa isplate dobiti (Payout Ratio)

Ovaj broj nam govori kolika će biti visina isplaćene dividende u odnosu na neto dobit koju je poduzeće ostvarilo.

Primjer: Ako Poduzeće XY ima dobit od 1 milijun €, a na godišnjoj skupštini se odluči da će se 500 000 isplatiti dioničarima, onda je Payout ratio 50 %.

Stopa isplate dobiti = iznos dividende po dionici / iznos zarade po dionici x 100

ili iznos ukupno isplaćene dividende / ukupna neto dobit x 100

Za ulagače ovo je važan pokazatelj koliko menedžment firme donosi dobru procjenu i raspodjelu novca. Ako duži niz godina Payout Ratio ne prelazi 75 %, dokaz je to da je poduzeće sposobno uskladiti izdatke, zaduženja i reinvestiranje u svoj rast te opet imati dovoljnu zaradu za isplatu dividende. Payout Ratio koji je viši od 100 % ukazuje na to da se poduzeće mora zadužiti kako bi moglo isplatiti dividendu.

Prednosti i nedostaci strategije dividende

Kao i svaka druga strategija ulaganja, i ova ima svoje pozitivne i negativne strane.

Prednosti strategije dividende

  • redovno pasivno primanje
  • u prošlosti su kvalitetne i stabilne firme i u vremenima ekonomske krize isplaćivale dividendu. Kao dokaz navest ću za primjer svima poznate Coca Colu, Procter & Gamble i McDonald’s. Coca Cola već 55 godina, bez prekida, svaki kvartal svojim investitorima isplaćuje dividendu. Na ovom linku grafovima je prikazan rast cijena dionice Procter & Gamble, isplata dividendi te prinos od dividendi, a ovdje povijest redovnog isplaćivanja dividendi firme McDonald’s.
  • redovne isplate dividende motiviraju ulagače da još više štede i ulažu svoj novac

Nedostaci strategije dividende

  • nije porezno povoljna kao što je to strategija rasta (na dividende se porez plaća svake godine, a na dionice koje ne isplaćuju dividendu plaća se samo jedno, pri prodaji)

Zašto je strategija dividende zanimljiva za nas?

U jednom od prvih tekstova na blogu upoznala sam vas s našim ciljem  – da kroz koju godinu postanemo financijski neovisni. Ne sanjamo da ćemo se jako obogatiti, nego je plan da i u budućnosti zadržimo sadašnji standard života. Dužim praćenjem kućnog budžeta izračunali smo koliko nam je novca mjesečno za to potrebno. Taj iznos želimo postići upravo strategijom dividende. Danas ulažemo ušteđeni novac u stabilna poduzeća koja bi nam u budućnosti trebala redovnom isplatom dividende osigurati dovoljno novca za život. Cilj nam nije da nagomilamo kapital, nego da postignemo redovni “cash flow” koji će nam omogućiti financijsku neovisnost.

Naši kriteriji za izbor poduzeća koja isplaćuju dividendu

  • raste li dividenda, i koliko, kroz duži vremenski period?

Primjer izračuna porasta dividende: firma XY počela je 2000. godine isplaćivati dividendu u iznosu od 0,50 € i svake godine povećavala iznos za 5 cent.

2000. 0, 50 €

2001. 0,55 €

2002. 0,60 €

2003. 0,65 €

2004. 0,70 €

Rast dividende izračunamo tako da iznos dividende posljednje godine isplate (0,70€) podijelimo sa iznosom prve godine (0,50€) i od dobivenog broja izračunamo peti korijen (jer računamo vrijeme od 5 godina). Od broja koji smo dobili oduzmemo 1 i (da bi dobili postotak) dobiveni broj pomnožimo sa 100.

Račun: (0,70€ / 0,50€) √ 5 = 1, 0696 – 1 = 0,0696 x 100 = 6,96%

Porast dividende u razdoblju od 5 godina je 6,96%.

Brže i jednostavnije računati se može pomoću kalkulatora na Investopedia.

Ako dividendu usporedimo sa plaćom koju mjesečno zaradimo, onda je jasno zašto nas zanima raste li dividenda. Između poduzeća koje svojim radnicima redovno povećava plaću, i onoga koje godinama stagnira, svakako ćemo se odlučiti za ovo prvo, zar ne? Isto je i sa izborom dionica.

  • isplaćuje li poduzeće dugo i redovno dividendu, je li bilo njenih ispada ili skraćivanja? Redovno i dugo isplaćivanje upućuje da se radi o stabilnoj firmi.
  • je li nam poznat način poslovanja poduzeća? U uži izbor uvijek ulaze oni čije nam je poslovanje razumljivo. Ako ne razumijemo po kojem obrascu posluje poduzeće, teško je procijeniti hoće li ono biti uspješno i u budućnosti.
  • kakav je menedžment tvrtke? Teško je procijeniti je li menedžment neke tvrtke dobar ili loš. Neki od pokazatelja svakako su odluke koje su donosili u prošlosti, jesu li bili upleteni u neke skandale, kako se odnose prema svojim zaposlenicima, troše li nepotrebno novac i sl. Na stranici The Motley Fool tražimo (između ostalog) i ocjene o poduzeću i njegovom vodstvu. Ako otvorite ovu stranicu, sa desne strane ćete pronaći ocjene za vodstvo Coca Cole. Isti podatak moguće je pronaći za uprave drugih poduzeća, potrebno je samo u tražilicu upisati ime tvrtke.
  • može li poduzeće isplatiti dividendu od svoje dobiti ili se mora zadužiti kod banke za isplaćivanje? Zaduživanje je dokaz da poduzeće nema dovoljnu rezervu novčanih sredstava da bi moglo isplatiti dividendu. Ponovi li se zaduživanje više godina, svakako je znak ulagačima da budu na oprezu.
  • gdje je sjedište tvrtke? Zašto nam je ova točka važna, objasnit ću u nastavku.

Nekoliko riječi i o porezu na dividendu

Spomenula sam da je nedostatak ove strategija što nije porezno povoljna. Prilikom svake isplate dividende država u kojoj je sjedište firme uzima svoj dio poreza. Drugi dio moramo navesti u poreznoj prijavi sami i platiti ga ovdje u Njemačkoj. Porez nije tako visok ukoliko je između države u kojoj živimo i one u kojoj se nalazi sjedište firme sklopljen sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Zato prilikom izbora poduzeća vodimo računa i o tome gdje poduzeće ima sjedište.

U nastavku vam stavljam linkove sa sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u zemljama odakle dolaze moji čitatelji. Sa (za nas) najzanimljivijom zemljom za ulaganje, SAD-om ni jedna od navedenih država još nema sklopljen sporazum, no nadamo se da će se i to u skoroj budućnosti dogoditi. Za građane ostalih država na Balkanu to znači da moraju dva puta platiti porez, jednom u SAD-u (u ovom trenu) 30%, a drugi puta još 12% u Hrvatskoj, Srbiji 10 %, Crnoj Gori 9 %. U BiH se trenutno ne plaća porez na dividende (hvala Luka na linku). Ukupno to znači da Hrvati moraju platiti 42% poreza na dividende, Srbi 40 % , a stanovnici Crne Gore 39%. Sporazum sa SAD-om za sada ima samo Slovenija. Čestitam Sloveniji na zalaganju da je došlo do uspješnog sklapanja sporazuma. Slovenski državljani SAD-u moraju platiti 15% poreza, a Sloveniji još 5%, znači ukupno 20%, što je upola manje nego što plaćaju drugi susjedi na Balkanu.

U sljedećoj tabeli možete pogledati sa kojim zemljama je Hrvatska sklopila sporazum

Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u Srbiji

Lista sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u BiH

Ukoliko to sa brokerskom kućom nije drugačije uređeno, mi kao ulagači svake godine iznova moramo slati formulare sa našim podacima koji su potrebni drugim državama za obračun poreza.

Izbor brokera preko kojega kupujemo dionice

Pisala sam već na što se treba obratiti pažnja pri izboru brokera. Mi smo odlučili da koristimo usluge CapTrader koji prodaje usluge Interactive Brokers u Njemačkoj i zadovoljni smo odlukom. U Sloveniji i Hrvatskoj tu uslugu nudi OptimTrader. Još jedan povoljan broker je i LYNX iz Nizozemske.

Gdje pronalazimo odgovarajuća poduzeća koja isplaćuju dividendu?

Tko god krene u ozbiljniju potragu za najboljim poduzećem, ubrzo će shvatiti da izbor nije ni najmanje lagan. Pogotovo u današnje vrijeme, kada tečaj dionica iz dana u dan obara nove rekorde i sve je više poduzeća koja su preskupa i precijenjena. Zadatak nije lagan, ali ni nemoguć. Kada bi morala napraviti trenutnu top listu (za nas) najkorisnijih izvora, ona bi glasila ovako:

  1. Dripinvesting, mjesto gdje njen autor Dave Fish već više od 20 godina besplatno i detaljno analizira sva poduzeća koja isplaćuju dividendu i drži ih uvijek na aktualnom stanju. U stupcu pod informacijama nalazi se tabela u excelu, u kojoj su po kategorijama poredana poduzeća.
  2. Seekingalpha, stranica sa mnoštvom korisnih tekstova i informacija. Jedan od autora koje bih posebno izdvojila svakako je Brad Thomas, najpoznatiji analitičar REITs.  REITs (Real estate investment trust) su poduzeća koja posjeduju razne vrsta nekretnina (urede, trgovačke centre, centre za pohranu podataka, bolnice, skladišta, nekretnine za stanovanje, financijske ustanove i dr.). Po američkom zakonu, REITs su oslobođeni od plaćanja poreza, ali moraju najmanje 90% svoje dobiti podijeliti ulagačima u obliku dividendi. Time su zanimljivi ulagačima koji preferiraju strategiju dividende.

REIT

 

3. Morningstar

4. Yahoo Finance

Zaključak

Uvjerili smo se do sada da je za nas strategija dividende jedan od uspješnih načina za opušteni put do financijske neovisnosti. U stabilna i velika poduzeća koja dugo godina isplaćuju dividendu ulažemo novac danas da bi si osigurali redovni “cash flow” u budućnosti. Strategija dividende ne vodi do bogaćenja preko noći, no nama to nije ni cilj. Potraga za zanimljivim poduzećima zahtjeva ulaganje vremena, truda i strpljenja. Prije nego se sastavi portfelj važno je odrediti kriterije po kojima ćemo tražiti poduzeća. Ti isti kriteriji će nam i u budućnosti pomoći da “presložimo” portfelj ukoliko se neko poduzeće više ne podudara sa smjernicama koje smo si na početku postavili.

Pišite nam u komentarima koju ste strategiju ulaganja vi odabrali i zašto?

 

 

Prijavite se za newsletter!

Prijavite se sada i primajte email svaki puta kada bude objavljen novi članak.

Možete se odjaviti u svako vrijeme.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *